HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUŽBU
ODSJEK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE, ČAKOVEC, ULICA ZRINSKO-FRANKOPANA 9/III
TEL. (040) 373-373
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
REZULTATI BIOLOŠKOG ISPITIVANJA UČINKOVITOSTI PRIPRAVKA TRIFENDER (Trichoderma asperellum) U MEĐIMURSKOJ PROIZVODNJI KRUMPIRA TIJEKOM 2010. GODINE
Pokus 1.
Lokalitet: Pribislavec (naselje između Čakovca i Belice)
Datum sadnje: 27. travnja 2010. godine
Sorta krumpira u pokusu: Adora
Datum prvog tretiranja pripravkom Trifender: 26. travnja 2010. godine
Datum drugog tretiranja pripravkom Trifender: 10. srpnja 2010. godine
Doza pripravka: 1,5 kg/ha (2x)
Način tretiranja: traktorska nošena prskalica "Agromehanika AGS 400" uz utrošak 600 litara škropiva/ha
Datum ocjene pokusa: 16. kolovoz 2010. godine
Način ocjene pokusa: Vađenje, zdravstveni pregled i vaganje gomolja s dijela parcele koji je tretiran pripravkom Trifender i dijela površine koji nije tretiran!
Tablica 1. Rezultati brojanja i vaganja prinosa gomolja rane sorte krumpira adora na lokalitetu Pribislavec na dan 16. kolovoz 2010. godine:
Repeticije |
Klase gomolja |
Tretirano Trifenderom |
Netretirano |
1. |
I. (tržna) |
20 gomolja/m? |
4 gomolja/ m? |
|
II. (sitna) |
24 gomolja/m? |
41 gomolj/ m? |
|
I. (tržna) |
2,4 kg/m? |
0,4 kg/m? |
|
II. (sitna) |
1,2 kg/ m? |
1,6 kg/m? |
Ukupni prinos gomolja/ha |
36.000 kg/ha |
20.000 kg/ha | |
Prinos tržnih gomolja/ha |
24.000 kg/ha |
4.000 kg/ha | |
2. |
I. (tržna) |
24 gomolja/m? |
21 gomolj/m? |
|
II. (sitna) |
26 gomolja/m? |
30 gomolja/m? |
|
I. (tržna) |
3,0 kg/m? |
2,6 kg/m? |
|
II. (sitna) |
0,75 kg/m? |
1,0 kg/m? |
Ukupni prinos gomolja/ha |
37.500 kg/ha |
36.000 kg/ha | |
Prinos tržnih gomolja/ha |
30.000 kg/ha |
26.000 kg/ha | |
Prosječni prinos tržnih gomolja |
27.000 kg/ha |
15.000 kg/ha |
Sitna frakcija gomolja promjera do 4-5 cm!
Poljski makro-pokus istraživanja djelotvornost Trifendera (Trichoderma asperellum) u proizvodnji krumpira proveden je na lokalitetu Pribislavec kraj Belice, na površini približne veličine 1.150 čhv-a (0,41 ha). Predusjev je protekle 2009. godine bio krumpir, a izabrana je ranija sorta Adora koje je jače osjetljiva na napad gljivice Rhizoctonia solani! Zbog iznadprosječne količine oborina tijekom prve polovice travnja (od 4.-14. travnja 2010. je palo nešto više od 70 mm kiše) sadnja pokusnog polja je obavljena tek 27. travnja 2010., a dan prije sadnje pokusna je površine (izuzev kontrole) prskana traktorskom nošenom prskalicom (nakon toga je obavljeno tanjuranje)! Ljeto je bilo iznadprosječno vlažno (od početka svibnja do kraja kolovoza 2010. je palo 70 % više oborina od očekivanih višegodišnjih prosjeka), pa rana sorta krumpira adora nije s pokusnog polja izvađena krajem lipnja ili tijekom prve polovice srpnja. Stoga je drugo tretiranje obavljeno tek 10. srpnja 2010. godine, a 4 dana nakon toga na istom je lokalitetu palo nešto više od 60 mm kiše! Gomolji u pokusu su izvađeni, prebrojani, razvrstani u dvije frakcije i vagani dana 16. kolovoza 2010. godine. Prosječna je prinos tržne frakcije na dijelu površine tretiranim Trifenderom iznosio 27.000 kg/ha, a na dijelu površine koji nije bio tretiran prinos je procijenjen na samo 15.000 kg/ha. Gomolji na netretiranoj površini nisu bili oštećeni od gljivice Rhizoctonia solani, ali je na dijelu površine koji nije bio tretiran Trifenderom zabilježeno više "praznih mjesta" (u prvoj je repeticiji na netretiranom dijelu izvagan prinos tržne frakcije gomolja samo 4.000 kg/ha). Vlasnici pokusnog polja (sandra i Damir Horvat iz Pribislavca) izjavili su da nisu bili zadovoljni kvalitetom kupljenog sjemena sorte Adora, te je na većem dijelu pokusnog polja urod podbacio (kvaliteta sjemena je reklamirana dobavljaču Adriaflora d.o.o iz Pakoštana).
Dana 16. kolovoza 2010. godine obavljeno je iskapanje pokusa u Pribislavcu. Na slici lijevo urod sorte Adora s površine ? m? (kontrola – netretirano Trifenderom), a na slici u sredini urod gomolja s površine ? m? (tretirano Trifenderom). Vaganja prinosa su obavljena ovjesnom poljskom vagom (na slici desno). Snimio M.Šubić.
Pokus 2.
Lokalitet: Šenkovec (naselje kraj Čakovca)
Datum sadnje: 9. travnja 2010. godine
Sorte krumpira u pokusu: Laura, Vineta
Datum prvog tretiranja pripravkom Trifender: 9. travnja 2010. godine (neposredno prije sadnje)
Datum drugog tretiranja pripravkom Trifender: 14. svibnja 2010. godine (visina cime 20-30 cm)
Zabilježene oborine nakon drugog tretiranja: 24 sata nakon drugog tretiranja, odnosno dana 15./16. svibnja 2010. godine na lokalitetu Šenkovec izmjereno 56 mm kiše!
Način aplikacije: leđna nošena prskalica "Solo 425"
Utrošak škropiva: 400 lit./ha
Primjena pripravka Trifender: 1,5 kg/ha (0,375 %)
Datum ocjene cime u pokusu: A) 25. svibnja 2010. godine (izmjera cime krumpira)
Datum vađenja i vaganja gomolja u pokusu: B) 15. rujan 2010. godine
Način ocjene pokusa: A) Ocjena razvoja cime sredinom zadnje dekade mjeseca svibnja!
B) Nakon jesenskog vađenja, zdravstveni pregled i vaganje gomolja s dijela parcele koji je tretiran pripravkom Trifender i dijela površine koji nije tretiran!
Poljski mikro-pokus istraživanja djelotvornosti Trifendera u proizvodnji krumpira je proveden na lokalitetu Šenkovec kraj Čakovca, na manjoj površini 8,5 x 32 m u vrtno tlo (svake se godine ujesen gnoji zrelim stajskim gnojem u količini 25-30 t/ha)! Prije sadnje se obavljena gnojidba NPK 0:20:30 (2+2) u količini 450 kg/ha. U istraživanju su bile 2 sorte srednje kasne vegetacije: Laura i Vineta. Mikro-pokus je u dva navrata tretiran pripravkom Trifender, a 1/4 površine nije tretirana (kontrola): 1) Na dan sadnje 9. travnja 2010. je inkorporiran plugom (sadnja je obavljena ručno pod plug); 2) Dan 14. svibnja 2010. kada je prosječna visina cime iznosila 20-30 cm u večernjim je satima tretirana površina tla, a već idućeg je dana pala značajna količina oborina!
Prva značajne razlike između tretiranog i netretiranog dijela površine krumpira su uočene dana 25. svibnja 2010. godine (vidi slike), jer je cima tog dana na tretiranom dijelu bila gotovo 30 % bolje razvijena nego na dijelu površine koji nije bio tretiran Trifenderom (prosječna visina cime sorte Vineta je na tretiranom dijelu iznosila 60 cm i potpuno je prekrivala redove, dok na dijelu površine koji nije bio tretiran prosječna je visina cime iznosila 40 cm a cima se još tada nije počela dodirivati niti zatvarati redove).
Ova spoznaja da Trifender vrlo pozitivno utječe na početni porast cime krumpira može biti značajna u izrazito sušnim godinama, kada je važno da cima što ranije pokrije redove i štiti gubitak vlage iz zemljišta evaporacijom!
Ocjena razvoja cime je obavljena 25. svibnja 2010. godine (11 dana nakon drugog tretiranja Trifenderom).
Očitane su značajne razlike u porastu cime jer je na dijelovima prskanim Trifendeom cima bila veća i bolje razvijena prosječno 30 %. Na slici gore lijevo: cima sorte Vineta u prvom kadru tretirani dio, a u stražnjem dijelu fotografije kontrolni dio gdje cima još ne zatvara redove. Slika gore u sredini kontrolni dio, a slika gore desno tretirani dio. Na slikama dolje izmjera visine cime (slika lijevo Ivan Šubić, 6 godina). U sredini visina netretiranog dijela dostiže tek 35-40 cm visine, a na slici desno na tretiranom dijelu cima doseže visini 55-60 cm (na svim je slikama cima sorte Vineta).
Repeticije |
Klase gomolja |
Tretirano Trifenderom |
Netretirano |
1. |
I. (tržna) |
34 gomolj/m? |
28 gomolja/ m? |
|
II. (sitna) |
21 gomolja/m? |
30 gomolja/ m? |
|
I. (tržna) |
6,1 kg/m? |
4,95 kg/m? |
|
II. (sitna) |
0,65 kg/ m? |
1,35 kg/m? |
Ukupni prinos gomolja/ha |
67.500 kg/ha |
63.000 kg/ha | |
Prinos tržnih gomolja/ha |
61.000 kg/ha |
49.500 kg/ha | |
2. |
I. (tržna) |
32 gomolja/m? |
25 gomolj/m? |
|
II. (sitna) |
24 gomolja/m? |
29 gomolja/m? |
|
I. (tržna) |
5,9 kg/m? |
4,75 kg/m? |
|
II. (sitna) |
0,8 kg/m? |
1,2 kg/m? |
Ukupni prinos gomolja/ha |
67.000 kg/ha |
59.500 kg/ha | |
Prinos tržnih gomolja/ha |
59.000 kg/ha |
47.500 kg/ha | |
Prosječni prinos tržnih gomolja |
60.000 kg/ha |
41.750 kg/ha |
Sitna frakcija gomolja promjera do 4-5 cm!
Tablica 3. Rezultati brojanja i vaganja prinosa gomolja srednje kasne sorte krumpira vineta na lokalitetu Šenkovec na dan 15. rujan 2010. godine:
Repeticije |
Klase gomolja |
Tretirano Trifenderom |
Netretirano |
1. |
I. (tržna) |
30 gomolja/m? |
24 gomolja/ m? |
|
II. (sitna) |
28 gomolja/m? |
28 gomolja/ m? |
|
I. (tržna) |
4,8 kg/m? |
3,7 kg/m? |
|
II. (sitna) |
1,0 kg/ m? |
1,1 kg/m? |
Ukupni prinos gomolja/ha |
58.000 kg/ha |
48.000 kg/ha | |
Prinos tržnih gomolja/ha |
48.000 kg/ha |
37.000 kg/ha | |
2. |
I. (tržna) |
29 gomolja/m? |
25 gomolja/m? |
|
II. (sitna) |
30 gomolja/m? |
36 gomolja/m? |
|
I. (tržna) |
4,9 kg/m? |
3,8 kg/m? |
|
II. (sitna) |
0,95 kg/m? |
1,45 kg/m? |
Ukupni prinos gomolja/ha |
58.500 kg/ha |
52.500 kg/ha | |
Prinos tržnih gomolja/ha |
49.000 kg/ha |
38.000 kg/ha | |
Prosječni prinos tržnih gomolja |
48.500 kg/ha |
43.000 kg/ha |
Sitna frakcija gomolja promjera do 4-5 cm!
Krumpir se u mikro-pokusu tijekom vegetacije 2010. normalno razvijao, a početkom srpnja je u uvjetima vrlo visokih temperatura (34?C) jednom navodnjavan u brazde! Protiv plamenjače i crne pjegavosti je tretiran u 5 navrata, a korišteni su pripravci Electis WG (1,8 kg/ha, 2 x), Equation Pro WG (0,5 kg/ha, 2 x) i Signum DF (0,25 kg/ha, 1 x). Protiv krumpirove su zlatice u 3 navrata korišteni insekticidi Calypso 480 SC (0,1 lit./ha), Alverde SC (0,25 lit./ha) i Coragen SC (0,2 lit./ha).
Premda su u sadnji mikro-pokusa primjene Trifendera u Međimurju na lokalitetu Šenkovec korišteni i majčinski gomolji krumpira značajno zaraženi uzročnikom "bijele noge" (Rhizoctonia solani) (sorta Vineta na slikama gore lijevo i sredina) tijekom vađenja na dan 15. rujna 2010. nisu uočene negativne promjene na gomoljima. Na slici gore desno broj gomolja sorte Vineta s tretirane površine Trifenderom u dvije frakcije s površine ? m?, na slici dolje lijevo ista sorta s netretiranog dijela (broj gomolja na ? m?). Na slici dolje u sredini broj gomolja (? m?)sorte Laura s tretirane površine Trifenderom, a na slici dolje desno ista sorta s netretirane površine.
Vađenje, brojanje i vaganje gomolja je obavljeno tek 15. rujna 2010. godine, jer je krajem kolovoza i tijekom prve dekade mjeseca rujna na lokalitetu Šenkovec palo oko 120 mm kiše. Ostvareni su vrlo visoki prinosi u proizvodnji, pa je na tretiranim dijelovima parcele Trifenderom kod sorte Laura prosječan prinos tržnih gomolja procijenjen na 60,0 t/ha, a kod sorte Vineta 48,5 t/ha. Na kontrolnim je parcelama tržni prinos gomolja sorte Laura bio manji 38,42 % (iznosio je 41,75 t/ha), dok je tržni prinos gomolja sorte Vineta na kontrolnoj parceli bio manji 11,35 % (iznosio je 43,0 t/ha). U odnosu na lokalitet Pribislavec gdje je razlika u tržnom prinosu gomolja rane sorte krumpira Adora na tretiranom dijelu bila veća 44,45 % u odnosu na kontrolu, na lokalitetu Šenkovec nisu očitane tako značajne razlike. To objašnjavamo spoznajom da je na lokalitetu Šenkovec krumpir uzgajan u vrtnom tlu gdje se svake jeseni zaorava organskim stajski gnoj iz vlastite proizvodnje uzastopno već 15-tak godina. Krumpir se na lokalitetu Šenkovec uzgaja u dvopolju (svake druge godine na istu površinu) u plodoredu s različitim povrtnicama, među kojima dominira lisnato povrće (salata, radič, matovilac), zatim mahunarke (grah, mahune, grašak), lukovičasto povrće (luk, češnjak), korijenaste vrste (mrkva, peršin, celer, pastrnjak), plodovito povrće (rajčica, paprika, patlidžan, krastavci kornišoni), te cikla i postrna repa!
Ipak, pokusima na 2 lokaliteta u središnjem dijelu Međimurju (Pribislavec, Šenkovec), na 3 gospodarski raširene sorte krumpira (Adora, Laura, Vineta), u iznadprosječno vlažnoj sezoni 2010. godine, ostvaren je prosječno 31,4 % veći prinos tržne frakcije gomolja krumpira na dijelu površina gdje je primijenjen pripravak Trifender (3,0 kg/ha u dvije aplikacije) u odnosu na netretirane površine!
Pokus vodio i ocijenio:
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.